Potaknut vašim velikim zanimanjem za post Mitologija i astrologija, odlučio sam istražiti mitove koji stoje iza sazviježđa, a po kojima su znakovi horoskopa dobili ime. Inače, volim mitove, a naročito grčke i rimske. Budući da znam vrlo malo o mitovima, koji stoje iza pojedinog sazviježđa odnosno znaka (za Blizance da je to priča o Kastoru i Poluksu i za Strijelca da je mit o Hironu ),tako da će ovo biti nešto novo, a siguran sam i poučno, jer ćemo vidjeti koje poruke stoje iza ovih znakova.
Grčki bogovi stavljali bi za nagradu heroje među zvijezde, nekada kao utjehu ili da isprave neku nepravdu.
Zanimljivo je istraživati pojedini mit na internetu, jer svaki izvor govori istu priču, ali uvijek ima neki dodatni detalj, koji upotpunjava tu priču. Tako da mi to izgleda kao da slažem razbijenu vazu ili neku slagalicu.
Isto tako je zanimljivo kako su razni narodi tijekom vremena od Babilonca, Egipćana i Grka na kraju vidjeli iste ili slične likove na nebu i davali im imena. Bez obzira na sve, Ovan na nebu je i dalje prisutan, a priča o Ovnu ima podulji uvod i počinje ovako:
U gradu Orhomen u zemlji Beotiji (pokrajna na jugoistoku Grčke) vladao kralj Atamant, koji je na nagovor božice Here oženio prelijepu Nefelu, nimfu oblaka, iako je potajno bio zaljubljen u Inu, kćer tebanskog kralja.
Nefela mu je rodila sina Friksa i kćer Helu. Saznavši za nevjeru svoga muža Atamanta, Nefela se razgnjevila i vratila se bogovima. Povrijeđena i gnjevna, tražila je da joj Atamant bude prinesen na žrtvu, (što se naravno nije dogodilo).
Ino, koju je istinski volio, postala mu je sada druga žena, ali je mrzila Friksa i Helu i bila na njih ljubomorna. Naročito nije voljela Friksa, prijestolonasljednika, jer je željela da njen sin naslijedi kraljeu. Stoga je smislila način kako da ih se riješi, uništivši sjeme za slijedeću sjetvu i izazvavši veliku glad u kraljestvu.
Kralj Ataman, potraži savjet od proročišta u Delfima, a glasnike koji su tamo otišli Ino podmiti da kralju kažu kako će gladi nestati, kada Ataman žrtvuje svog sina Friksa i kćer Helu.
Ataman, kao što bi i svaki roditelj, bio je u teškim mukama da se odluči na ovaj korak, ali pod pritiskom naroda i na nagovor Ine ipak teška srca odluči žrtvovati svoju djecu.
U međuvremenu, Nefela osjeti da su joj djeca u opasnosti, te zamoli bogove za pomoć. Hermes, glasnik bogova, odazvao se i doveo potomka Posejdona i Temiste - Krizomala - krilatog ovna, zlatnog runa, koji je mogao govoriti i letjeti.
U trenutku kada su Friks i Hela već trebali biti žrtvovani ukazala im se njihova majka Nefela sa krilatim, zlatnorunim ovnom, koji ih je spasio i na čijim leđima su odletjeli put Kolhide, zemlje na obalama Crnog mora.
Ovan ih je trebao odnijeti na sigurno u Kolhidu (današnja Gruzija). Djeci je rečeno da ne gledaju dolje, dok budu letjeli na Ovnu. Međutim, Hela nije odoljela da ne pogleda dolje i strovalila se u more, pa je po njoj to more dobilo ime Helespont (Helino more), to su današnji Dardanelli, morski tjesnac koji povezuje Egejsko i Mramorno more.
Friks koji je sretno sletio u Kolhidu, gdje ga je ljubazno primio kralj Ejet, oženio je Ejetovu kćer Halkiope, koja mu je rodila pet sinova.
Friks je Zeusu na zamolbu samog ovna žrtvovao, zlatnorunog ovna i zauzvrat dao kralju Ejetu zlatno runo, koji ga je objesio na drvo, predaja kaže hrast u vrtu boga Aresa, kojeg je čuvao strašni zmaj što riga vatru i nikad ne spava.
Ipak je zlatno runo postalo naposlijetku plijenom Jazona i njegove družine Argonauta
Zeus je zbog žrtve ovna, stavio ovna Krizomala na nebo, na mjestu gdje je i danas.
Grčki bogovi stavljali bi za nagradu heroje među zvijezde, nekada kao utjehu ili da isprave neku nepravdu.
Zanimljivo je istraživati pojedini mit na internetu, jer svaki izvor govori istu priču, ali uvijek ima neki dodatni detalj, koji upotpunjava tu priču. Tako da mi to izgleda kao da slažem razbijenu vazu ili neku slagalicu.
Isto tako je zanimljivo kako su razni narodi tijekom vremena od Babilonca, Egipćana i Grka na kraju vidjeli iste ili slične likove na nebu i davali im imena. Bez obzira na sve, Ovan na nebu je i dalje prisutan, a priča o Ovnu ima podulji uvod i počinje ovako:
U gradu Orhomen u zemlji Beotiji (pokrajna na jugoistoku Grčke) vladao kralj Atamant, koji je na nagovor božice Here oženio prelijepu Nefelu, nimfu oblaka, iako je potajno bio zaljubljen u Inu, kćer tebanskog kralja.
Nefela mu je rodila sina Friksa i kćer Helu. Saznavši za nevjeru svoga muža Atamanta, Nefela se razgnjevila i vratila se bogovima. Povrijeđena i gnjevna, tražila je da joj Atamant bude prinesen na žrtvu, (što se naravno nije dogodilo).
Ino, koju je istinski volio, postala mu je sada druga žena, ali je mrzila Friksa i Helu i bila na njih ljubomorna. Naročito nije voljela Friksa, prijestolonasljednika, jer je željela da njen sin naslijedi kraljeu. Stoga je smislila način kako da ih se riješi, uništivši sjeme za slijedeću sjetvu i izazvavši veliku glad u kraljestvu.
Kralj Ataman, potraži savjet od proročišta u Delfima, a glasnike koji su tamo otišli Ino podmiti da kralju kažu kako će gladi nestati, kada Ataman žrtvuje svog sina Friksa i kćer Helu.
Ataman, kao što bi i svaki roditelj, bio je u teškim mukama da se odluči na ovaj korak, ali pod pritiskom naroda i na nagovor Ine ipak teška srca odluči žrtvovati svoju djecu.
U međuvremenu, Nefela osjeti da su joj djeca u opasnosti, te zamoli bogove za pomoć. Hermes, glasnik bogova, odazvao se i doveo potomka Posejdona i Temiste - Krizomala - krilatog ovna, zlatnog runa, koji je mogao govoriti i letjeti.
U trenutku kada su Friks i Hela već trebali biti žrtvovani ukazala im se njihova majka Nefela sa krilatim, zlatnorunim ovnom, koji ih je spasio i na čijim leđima su odletjeli put Kolhide, zemlje na obalama Crnog mora.
Ovan ih je trebao odnijeti na sigurno u Kolhidu (današnja Gruzija). Djeci je rečeno da ne gledaju dolje, dok budu letjeli na Ovnu. Međutim, Hela nije odoljela da ne pogleda dolje i strovalila se u more, pa je po njoj to more dobilo ime Helespont (Helino more), to su današnji Dardanelli, morski tjesnac koji povezuje Egejsko i Mramorno more.
Friks koji je sretno sletio u Kolhidu, gdje ga je ljubazno primio kralj Ejet, oženio je Ejetovu kćer Halkiope, koja mu je rodila pet sinova.
Friks je Zeusu na zamolbu samog ovna žrtvovao, zlatnorunog ovna i zauzvrat dao kralju Ejetu zlatno runo, koji ga je objesio na drvo, predaja kaže hrast u vrtu boga Aresa, kojeg je čuvao strašni zmaj što riga vatru i nikad ne spava.
Ipak je zlatno runo postalo naposlijetku plijenom Jazona i njegove družine Argonauta
Zeus je zbog žrtve ovna, stavio ovna Krizomala na nebo, na mjestu gdje je i danas.
Zanimljivo. 🔝😚💕
OdgovoriIzbriši